Implementaciju odredaba Privremenog sporazuma koje se odnose na ova pitanja zatražila je i Evropska Komisija – Pododbor za unutrašnje tržište i konkurenciju Bosne i Hercegovine i to na istovjetan način u entitetskim propisima koji regulišu rad javnih preduzeća. U skladu s tim, sačinjen je istovjetan tekst dopuna Zakona o javnim preduzećima u oba entiteta, s tim da je on, bez izmjena i dopuna, usvojen u Republici Srpskoj po skraćenom postupku, dok je u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine tekst ovog zakona vraćen u redovnu proceduru uz određeni broj primjedbi i sugestija, o kojima se vodilo računa prilikom utvrđivanja Prijedloga zakona.

Predloženi način dopuna Zakona ide u pravcu da se samo definišu principi konkurencije Ugovora o EU. Njihova detaljnija razrada bila bi predmet posebne uredbe Vlade Federacije Bosne i Hercegovine(rok 30.6.2012.), dok bi kontrola dodijeljene pomoći bila predmet propisa o državnoj pomoći na nivou Bosne i Hercegovine.

Jednom od predloženih dopuna utvrđuje se obaveza javnih preduzeća da informacije o svojoj finansijskoj i organizacionoj strukturi i informacije koje se odnose na upravne i stručne poslove iz nadležnosti organa uprave koji se obavljaju u okviru propisanih javnih ovlaštenja učine dostupnim javnosti putem internet stranice javnog preduzeća ili na drugi odgovarajući način.

Dopunama se, također, utvrđuje pravo da jedno mjesto u nadzornom odboru pripada kandidatu sa najvećim brojem glasova iz skupštine koji je bio kandidiran od dioničara sa najmanje pet posto dionica sa pravom glasa, a pored dioničara dodaju se i vlasnici udjela, u skladu s odredbom prema kojoj javno preduzeće može biti organizovano u obliku dioničkog društva i u obliku društva sa ograničenom odgovornošću.

Cilj fiskalnog sporazuma jeste sprečavanje da 17 članica eurozone ponovo imaju velike deficite u budžetima. Sporazum sada mora biti ratifikovan u nacionalnim parlamentima i, u slučaju Irske, na referendumu. Britanski premijer Dejvid Kameron, koji je uz Češku odbio da potpiše sporazum, rekao je da su ignorisani njegovi prijedlozi za ukidanje birokratskih ograničenja i unapređenje poslovanja.

Međutim, novi-stari predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej, rekao je da su britanski pozivi za jačanje ekonomije EU uzeti ozbiljno i da je tražio da se naknadno uradi novi nacrt zaključaka samita.

“Ove jače mjere samouzdržanja za svakog od vas po pitanju dugovanja i deficita izuzetno su važne, jer pomažu u sprečavanju ponavljanja dužničkih kriza. Takođe ojačaće povjerenje među zemljama članicama, što je važno i sa političke strane. Povratak povjerenja u budućnosti eurozone dovešće do ekonomskog rasta i zapošljavanja. To je naš krajnji cilj”, rekao je Van Rompej na ceremoniji potpisivanja.